U subotu, 26. studenog, uoči prve nedjelje došašća, upaljena je prva svijeća na adventskom vijencu, postavljenom na Trgu sv. Jakoba u Prelogu. Svijeću je upalio gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, a program se sastojao od molitve, pjesme i meditacije, uz sudjelovanje Mješovitog pjevačkog zbora Župe sv. Jakoba ap. st. iz Preloga. Prve nedjelje došašća pali se prva ljubičasta svijeća, svijeća nade. Nazivaju je još i postilica ili proročanska u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorokovao Kristovo rođenje. U široko prihvaćenim pučkim običajima adventskog vremena u novije vrijeme, neizostavan je i adventski vijenac. U antičko vrijeme, vijenac je predstavljao znak pobjede, a u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivena spasenja. Čine ga dva temeljna simbola, krug – simbol vječnosti kao najsavršeniji geometrijski oblik, bez početka i bez kraja te svijeće, odnosno svjetlost, kao simbol pobjede nad tamom, odnosno zlom. Vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog raslinja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Božikovina i tisa simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad progonom i patnjom, a cedar snagu i ostvarenje. Božikovina ima posebno značenje u kršćanstvu, njeni bodljikavi listovi podsjećaju na Kristovu krunu od trnja. Orasi, sjemenke mahuna te češeri bora koji se koriste za dekoraciju vijenca, simbol su života i uskrsnuća. Nekada su na vijencu stajale 24 svijeće, 4 velike crvene i 20 malih bijelih. Velike su se palile nedjeljom, a male svaki dan. Tako su svakodnevno bile podsjetnik vjernicima na duhovnu pripremu zbog dolaska Božića.