Peti puta uzastopce Kazališna scena Kalmana Mesarića i Dom kulture Grada Preloga organiziraju Dane Kalmana Mesarića, manifestaciju čiji je cilj promocija lika i djela Kalmana Mesarića. Voditeljica projekta je profesorica Mirjana Hržić, a cijeli se projekt odvija pod pokroviteljstvom Grada Preloga, Međimurske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Ove godine Dani Kalmana Mesarića trajat će od 14. do 21. rujna. U sklopu manifestacije organiziraju se razna događanja, kako za odrasle tako i za djecu. Ulaz na sva događanja je besplatan. Posebno će zanimljivo biti posljednjeg dana, kada će se na znanstveno – stručnom skupu posvećenom Kalmanu Mesariću okupiti ugledna imena znanstvenika i profesora: dr. sc. Helena Peričić, prof. Maja Đurinović, dr. sc. Boris Senker, dr. sc. Ivica Matičević, dr. sc. Vladimir Lončarević, redatelj Želimir Mesarić, prof. Ivan Pranjić, prof. Marijan Lazar, prof. Dario Budimir, prof. dr.sc. Stjepan Hranjec, a znanstveni skup će voditi prof. dr. sc. Sanja Nikčević.
Kalman Mesarić, hrvatski književnik i redatelj (Prelog, 17.9.1900. – Zagreb, 29.1.1983). Radio u Zagrebu kao činovnik, novinar i pomoćni redatelj u HNK-u, studirao dramaturgiju u Berlinu. Do kraja II. svjetskog rata režirao je i prevodio u HNK-u, poslije je bio ravnatelj drame i redatelj u nekoliko hrvatskih i bosanskih kazališta. Režirao je velik broj djela, u rasponu od klasike do suvremene drame. U početku književnog i kazališnog djelovanja blizak avangardnim umjetničkim pokretima (ekspresionistička novela Divlji ples, 1921; zbirka avangardističkih pjesama Tragigroteske, 1923; drame tiskane u knjizi Kozmički žongleri, 1925). Na prijelazu iz 1920-ih u 1930-e odredio se za »socijalnu umjetnost« (brošura Smjerovi moderne umjetnosti, 1929). U zagrebačkome HNK-u 1931. izveden mu je pučki igrokaz Joco Udmanić te potom nekoliko komedija iz zagrebačkoga društvenog života (objavljene u knjizi Među nama, 1937). Njegova komedija Gospodsko dijete, što ju je 1936. postavio u zagrebačkome HNK-u, jedna je od najboljih i najpopularnijih hrvatskih komedija između dvaju svjetskih ratova. U 1950-ima i 1960-ima objavljivao je dramaturške i teatrološke studije u tuzlanskome časopisu Pozorište. Objavio je i pučki roman Dravom zlato plovi (1973), a posmrtno mu je objavljen roman Poker Baltazara Bodora ili Dugme na Fortune kapi (2000).
