27. listopada
U subotu 27. listopada 2012. više od 160 župljana župe sv. Rok Draškovec posjetilo je ( u 4 autobusa) grad Sümeg (Šimeg) u Republici Mađarskoj.
Povijest spojila Draškovec i Šimeg27. listopada
Vjernici župe Draškovec u Francuskoj30. rujna - 4. listopada
Župljani župe sv. Rok Draškovec u SumeguNa poziv naših prijatelja iz grada Sumega(Šimega) u Mađarskoj da dođemo na njihovo proštenje 16.09. radosno smo se odazvali.
GROF ALTHANN U MEĐIMURJU7. rujna
Rokovo u Međimurju13. kolovoza
Rokovo u Međimurju16. kolovoza
Delagacija župe Draškovec u Sumagu1. lipnja
Rokovo u Draškovcu16. kolovoza
Više...
Župljani župe Draškovec i njihovi gosti i ove su godine svečano obilježili blagdan sv. Roka, svog zaštitnika.Rokovo u Međimurju13. - 16. kolovoza
Više...
Župi Draškovec u Veneciji darovana relikvija svetoga Roka Vjernici župe Draškovec i okolnih župa, među kojima su i članovi udruge Prijatelji sv. Roka, hodočastili su u subotu 26. lipnja u Veneciju gdje se nalazi svetište sv. Roka u kojem su pokopani zemni ostaci toga sveca, zaštitnika župe i župne crkve u Draškovcu.Župa Draškovec
Uz crkvu Sv.Jeronima u Štrigovi, župna crkva u Draškovcu jedina na području Međimurske županije ima dva tornja. Kako ističe mr.Kalšan, Sv. Rok je trebao zaštititi od stočne kuge koja je u ono vrijeme poharala stočni fond, što je za posljedicu imalo osiromašenje stanovništva.
KRATKA POVIJEST ŽUPNE CRKVE SV.ROKA U DRAŠKOVCU Polovicom 18.st. u Međimurju je vladala stočna kuga,pa je u donjem Međimurju vidljiv nagli pad stoke što je bilo uzrok velikom osiromašenju stanovništva i teških gospodarskihprilika. Juraj pl.Osterhuber-opunomoćenik Mihaela Ivana Althana III(1710-1778) glavnog donatora crkve i tadašnjeg gospodara Međimurja potpisao je 27.05.176O.g. u Legradu ispravu o utemeljenju crkve sv.Roka u Draškovcu.Župa osnovana 30.11.1789.g.kada dolazi prvi župnik pavlin Vinko Horvat.Crkva se gradila od 1774.-1779.g.Danas je to jednobrodna građevina sa spljoštenom apsidom u svetištu.Na zapadnom pročelju su dva tornja između kojih je trokutasti zabat.Na sjevernoj strani nalazi se sakristija s oratorijem.a s obje strane lađe dograđene su pobočne kapelice,pa tlocrt crkve ima oblik križa.Crkva je građena u kasnobaroknom i klasicističkom stilu.Vizitator Kološvari 1793.g. 04.12. spominje da je crkva sv.Roka zidana,nadsvođena,pokrivena crijepom,popločena kamenom iznutra i izvana pobijeljena ,ima toranj sa četiri zvona.Nabavljene su orgulje sa 6 registara. 1793.g. spominje se sakristija i propovijedaonica kao novoizgrađene,a 1779.g. tri oltara kao neobojeni,1845.g. izgrađen oratorij iznad sakristije. 1822.g. spominju se dva tornja sa kapama od bakra 1912.g. pobočne kapele tek izgrađene, Inventar crkve je iz kraja 18. i početka 19,stoljeća.Glavni oltar je tip tabernakula s dva anđela klanjatelja i tri anđela sa znakovima Vjere,Ufanja i Ljubavi,a sa strane oltara su dva prolaza iznad kojih su veliki drveni kipovi sv.Petra i sv.Pavla.Oltarna slika sv.Roka prislonjena je na zid svetišta koju pridržavaju dva anđela.Sa desne strane.na slici,žena koja prstom pokazuje prema nozi sv.Roka je donatorica oltara grofica Julijana Althan.
Pobočni oltari sv.Marije i sv.Kajetana su također njezin dar,a posebno se za to zauzimao župnik V.Horvat. U pobočnim lađama su oltari Srca Isusova s Božjim grobom(donator Blaž Mikec iz Hemuševca-usmena predaja starih ljudi) i sv.Antuna iz 1912.g.Na koru se nalaze orgulje iz Maribora graditelja J.Brandla iz početka 20 st.,imaju jedan manual,nožne pedale, 10 registara,restaurirane 2005.g po braći Moritz iz llače,Slavonija. Na tornju se nalaze četiri zvona: 1-veliki zvon iz 1924.g.,lijevan u Ljubljani,a posvećen sv.Roku.Donji promjer zvona je 112 cm.Drugo srednje zvono je iz 197O.g.,a donji promjer je 95 cm.Treće zvono je i; 1983.g. i posvećeno sv.Nikoli Taveliću,sa donjim promjerom od 74 cm. Četvrto zvono iz 179O.g. majstora Franza Kaissera ,sa donjim promjerom od 61 cm.Najveće i najmanje zvono nalaze se u desnom zvoniku,a dva srednja u lijevom tornju. Knjige krštenih.vjenčanih i umrlih vode se od 179O.g. Patron župne crkve je bila Vjerozakonska zaklada (Fundi Religionis). U vrijeme gradnje župnog dvora prebojane su i freske na zidovima i s tropu župne crkve.(1979...-)
ŽUPNI DVOR: 1793.g. nije bilo župnog dvora,ali je bilo određeno mjesto za gradnju.Stari župni dvor je srušen 70-tih godina 20.stoljeća te je tada izgrađen novi današnji. SAKRALNI OBJEKTI: Župa sv.Roka u Draškovcu ima 25 sakralnih objekata: 1. Draškovec- župna crkva;1 poklonac;1 pilj; 3 raspela.Hemuševec-1 kapela;1 poklonac; 1 raspelo.Čukovec:-2. kapele. Oporovec:-1 kapela; 1 poklonac; 1 pilj; 1 raspelo. Donji Kraljevec:-2 kapele; 2 pilja; 2 poklonca i 4 raspela. U sastavu župe Draškovec su sela: Donji Kraljevec,Hemuševec,Oporovec, koja su izdvojena iz župe Prelog 179O.g.,a selo Čukovec iz župe Donji Vidovec. ŽUPNICI: 1.Vinko Horvat (1789-1828) ranije pavlin,a rođen 1755.g. u Donjem Kraljevcu.Teologiju studirao u Lepoglavi.a umro 22.04.1828.g. te pokopan na groblju u Draškovcu.Sa sobom donio jedan zlatni kalež,te nabavio današnju monstrancu i veliki ciborij sa zelenim kamenom. 2.lmbro Modlic-(1828-1843.g.) 3.Nikola lvanović(1843-1868.g.) nabavio 1859.g. kalež s emajliranim sličicama,izgradio oratorij,a pokopan je u Draškovcu. 4.Gabrijel Meštrić-(1868-1909. g.) pokopan u Draškovcu.
ZAŠTITNIK SVETI ROK Sv. Rok je općenito biran kao zaštitnik protiv kuge, a na selima su ga seljaci zazivali u pomoć protiv bolesti domaćih životinja i prirodnih nepogoda, dok su ga u vinorodnim krajevima zazivali u pomoć i protiv filoksere. U stivanskoj zavjetnoj pjesmi moli ga se za kišu («dažd obilni»). Najčešće spominjani sveci zaštitnici od kuge jesu sv. Rok, sv. Sebastijan i sv. Fabijan. Zaštitnik je zatvorenika te protiv kuge i čireva. Sveti Rok, uz to što je bio zaštitnik od kužnih bolesti, postao je u nekim krajevima i zaštitnik od rana na nogama i općenito svih bolesti nogu i ruku. To područje njegove zaštite nastalo je pod utjecajem likovnih prikaza te pučkog alogičnog načina razmišljanja. Ono se posebice razvilo u 20. stoljeću, nakon što se učestalost velikih zaraznih bolesti smanjila pa se svetački patronat nadopunio i promijenio. Novo je vrijeme donijelo daljnju nadopunu patronata svetog Roka, stoga ga danas neki vjernici smatraju i zaštitnikom od AIDS-a. sveti Roko, koji se u narodu štuje kao zaštitnik od kuge i ostalih kužnih bolesti (kolere u 19. stoljeću), te kao zaštitnik kod bolesti nogu, ruku i rana na tijelu. Proslava Rokova u Draškovcu PRVO ŽUPNO HODOČAŠĆE NA GROB SVETOG ROKA |
GKP "Pre-kom" Prelog
EE Info centar
Priločki list
25. (subota) i 26. (nedjelja) svibnja: 20,00h
Cvjetni trg – Flower Square





