SJEDIŠTE GRADSKE UPRAVE:
Glavna 35, 40323 Prelog; Tel: +385 (40) 645 301

O Prelogu

Ime Preloga prvi se put u pisanom obliku spominje 1264. godine, u povelji bana Rolanda od Ratolda. U spomen na to prvo spominjanje imena, Preložani svake godine 6. prosinca obilježavaju Dan grada. Danas je Prelog gradić koji najveći dio svoga dohotka ostvaruje od industrije (preko 50 posto), trgovine i ugostiteljstva (23 posto), poljoprivrede (18 posto), te drugih djelatnosti. Na području Grada radi niz državnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Općinski i Prekršajni sud, škole, kulturne, sportske i vatrogasne udruge, policijska postaja... Grad se stalno širi i razvija. Na turističkom planu Prelog se veže uz rijeku Dravu, a u sportu je najprepoznatljiviji po speedwayu. Dobri ljudi i domaćini, žitelji Preloga i svih naselja rado će ugostiti svakoga tko ih odluči posjetiti i razgledati taj dravski biser duge i zanimljive povijesti.

Prvi podaci o organiziranom životu ljudi na području Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheološki nalazi pričaju o životu u brončanom dobu, a danas se zna da su u željezno doba tu živjela plemena Panona i Sereta. Početkom 1. stoljeća pojavili su se Rimljani. Iz antičkog doba na području Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Ferenčice, Ciglišća i Varaščine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stoljeće. Kroz Međimurje su, koristeći rimske prometne pravce, prošli mnogi narodi – Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih došli su i drugi. Stoljeća su prolazila.

Na područje današnjeg Međimurja počeli su se u 13. stoljeću naseljavati hospitesi – kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njemački obrtnici koji su se šezdesetih godina 13. stoljeća, uz ostala područja, naselili i u Prelogu, na posjedu tadašnjeg gospodara imanja Subotica grofa Lankreta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr.Vladimir Kalšan, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda čiji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban Roland od Ratolda i vespremski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, 6. prosinca, ban Roland je u Prelogu izdao još jednu povelju – presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga. Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave. Iz 1334. godine sačuvan je popis svih župa Zagrebačke biskupije. U Međimurju se spominje 11 župa, a od toga izrijekom 3 - one u Prelogu, Štrigovi i današnjoj Maloj Subotici. U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin. Trgovište Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano. I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. - 1691.) Prelog je bio trgovište.

Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazočnosti njemačke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, već 1716. godine broj je stanovnika počeo rasti. Od toga vremena do početka 50-ih godina 20. stoljeća broj stanovnika trgovišta Prelog bio je u stalnom porastu. Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovište s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih kuća. Od sredine 18. stoljeća u Prelogu djeluje trivijalna (pučka) škola. Prelog je u prošlosti našega kraja bio najrazvijenije obrtničko središte. Tijekom 18. stoljeća u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije značajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladište kamene soli za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana filandra - manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna svilana. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Nažalost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtničkih radionica, cehovskih udruženja i trgovaca Prelog je imao središnju gospodarsku ulogu u Međimurju.

Iz popisa stanovništva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1.729 stanovnika, a Čakovec samo 1.048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedište kotara u kojem su bile četiri upravne općine: Prelog, Kotoriba, Hodošan i Sveta Marija. Na prijelazu u 20. stoljeće, točnije 1900. godine Prelog imao 4.109 stanovnika. Još 1860. godine Prelog je zaobišla željeznička pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva značajnija poduzetnička inicijativa. Ipak, razvijeno poljodjelstvo istočarstvo, te obrt i trgovina, uvjetovali su već 1873. godine osnivanje prvog novčanog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska štedionica". Godine 1905. osnovana je i "Preloška štedionica".

Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski štih. Nakon što je željeznička pruga 1860. godine zaobišla Prelog, počinje razdoblje opće stagnacije, pa i propadanja. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. – 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilježi podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obične mjesne zajednice. No, Preložani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje dočekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno počelo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji čine današnji Grad Prelog. I veličanstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu stanovnici Preloga dali su veliki doprinos. Iz naselja Grada Preloga u Domovinskom ratu sudjelovalo je više od 400 branitelja. U Domovinskom ratu poginula su i tri branitelja s područja Grada Preloga. Krešo Madić poginuo je na slavonskom ratištu 28. kolovoza 1992. godine, Ivan Sokač poginuo je 28. prosinca 1991. godine na pakračkom bojištu, a Božidar Horvat smrtno je stradao 16. siječnja 1995. godine. 

Stvaranjem samostalne Republike Hrvatske, Prelog polako vraća svoje upravne funkcije, koje mu po stvarnom gospodarskom i demografskom značaju pripadaju. Zakonom o područjima županija, gradova i općina iz 1992., Prelog je bio definiran kao općina, a obuhvaćao je još 7 naselja: Cirkovljan (945 stanovnika), Čehovec (744 stanovnika), Čukovec (328 stanovnika), Draškovec (719 stanovnika), Hemuševec (292 stanovnika), Oporovec (393 stanovnika) i Otok (329 stanovnika). Ukupno je Prelog imao 8.024 stanovnika. Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u veljači 1997. godine.

Grad Prelog oduvijek je bio društveno, kulturno, turističko i gospodarsko središte Donjeg Međimurja. U posljednjih nekoliko godina gospodarstvo Grada Preloga ponovno doživljava intenzivan razvoj. Svoj razvoj zahvaljuje promjenama u društveno-ekonomskom sustavu, odnosno jačanju Preloga kao gospodarskog središta, koje je uzrokovano bogatom obrtničkom tradicijom, inovativnošću te znanjem i kapitalom. Iako Prelog još uvijek ima aktivnu poljoprivrednu proizvodnju, glavni nositelji gospodarstva Grada Preloga su poduzetništvo i obrtništvo. Najveći poduzetnici smjestili su se u poslovno gospodarskim zonama. Grad Prelog trenutno ima dvije industrijske i jednu gospodarsko-stambenu, a to su: Industrijska zona Prelog Istok, Gospodarska zona Prelog Sjever te Gospodarsko stambena zona Draškovec – Hemuševec. Prva industrijska zona Grada bila je Industrijska zona Prelog Istok, čija je izgradnja počela još sedamdesetih godina. Danas se zona prostire na površini od 74 hektara, te u zoni djeluje dvadesetakak malih i srednjih tvrtki u kojima je zaposleno više od 1700 djelatnika. Zbog velikog interesa za nova ulaganja kako postojećih tako i novih poduzetnika te nemogućnosti daljnjeg proširenja Industrijske zone Prelog Istok, javila se potreba za osnivanjem nove industrijske zone. Zbog povoljnog geografskog i prometnog položaja te mogućnosti širenja, nova gospodarska zona otvorena je u sjevernom dijelu Preloga. Gospodarska zona Sjever, u početku se prostirala na površini od 19,1 hektara. Zbog velikog interesa novih ulagača došlo je do proširenja Gospodarske zone Prelog - Sjever te se ona danas prostire na površini od 60 hektara. Grad Prelog svoju uređenost duguje Gradskom komunalnom poduzeću PRE-KOM. GKP PRE-KOM je danas u vlasništvu 12 jedinica lokalne samouprave (Grad Prelog, Općine Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija. Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen). Zajedničkim vlasništvom omogućava se zajedničko obavljanje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, odvojeno prikupljanje papira, metala, tetrapaka, stakla, plastike i tekstila, te krupnog otpada, izradu i provođenje planova gospodarenja otpadom za svaku jedinicu lokalne samouprave, zajedničko korištenje reciklažnog dvorišta i sortirnice za korisni odtpad i zajedničko korištenje kompostane za biorazgradivi komunalni otpad.

Uz razvoj gospodarstva Prelog sve više jača i kao kulturno središte te dolazi do intenzivnog razvoja kulturno-društvenog života na području Preloga i okolice. Osnovni nositelji kulture u Gradu Prelogu su Gradska knjižnica i čitaonica, Dom kulture Grada Preloga, Muzej Croata insulanus te Turistička zajednica Grada Preloga. Navedenim kulturnim ustanovama Grada Preloga potrebno je pridodati i brojna aktivna društva, udruga i klubova.

Svojim brojnim kulturnim događanjima Grad Prelog privlači stanovništvo Međimurske županije, ali i susjednih županija, kao i turiste iz inozemstva. Glavni simboli, koji karakteriziraju Grad Prelog su: crkva sv. Jakoba u Prelogu, Sportsko-rekreacijska zona Prelog, Muzej Croata insulanus, Geotermalni izvor Draškovec te crkva sv. Roka u Draškovcu. Grad Prelog organizira brojne manifestacije u suradnji sa Turističkom zajednicom Grada Preloga i Domom kulture Grada Preloga, od kojih se ističu: Fašnik, Sajam cvijeća, Sportske igre mladih, Prvomajska biciklijada, Festival jagoda, Seoske igre, Barokne večeri, Opera pod zvijezdama, Ljetne noći Grada Preloga i dr. 

 

Korisni linkovi

Žiro-račun i OIB

IBAN: HR3923900011835500002
Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb

OIB: 55624885874

Kontakt

SJEDIŠTE GRADSKE UPRAVE
Glavna 35,
40323 Prelog karta

CENTRALA:
Tel: +385 (40) 645 301
Faks: +385 (40) 638 691
Email: ured-grada@prelog.hr


Bilten

Pretplatite se na bilten:
Prijava Odjava