Rođendan, i to stotinu i dvadeseti po redu, proslavila je, u ponedjeljak 30. listopada, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. Kratka svečanost održana je u prostoru Multimedijalne dvorane Muzeja Croata insulanus Grada Preloga te u prostoru Knjižnice i čitaonice. Uz nekadašnje djelatnike Knjiižnice, prijatelje knjižničare, predstavnike projektnih partnera i partnerskih ustanova, svečanosti su nazočili i Ivona Despot, voditeljica Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije te Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga, koji je posebno istaknuo kako mu je čast i zadovoljstvo što je gradonačelnik Grada Preloga, grada u kojem djeluju Knjižnica sa ovako bogatom povijesti. Svima su domaćini bile ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grada Preloga Maja Lesinger te djelatnica Knjižnice Dominika Lukačić Murković.

Preloška knjižnica je osnovana uz pučku školu 25.10.1903. u vrijeme mađarizacije i mađarske uprave, ali je osnivanje hrvatske knjižnice i čitaonice povezano uz djelovanje Hrvatske seljačke stranke nakon I. svjetskog rata. Knjižnica je nastavila djelovati i nakon II. svjetskog rata te se s manjim zastojima održala sve do danas. Godina 2013. bila je prijelomna za rad i razvoj Knjižnice jer je preseljena u nove moderno opremljene prostore u centru Grada, te je postala dostupna i vidljiva svim kategorijama korisnika i članova. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga narodna je knjižnica koja svojim ležernim pristupom korisnicima omogućava ugodan boravak u knjižnici te nudi brojne kvalitetne usluge. Knjižnica nudi brojne zabavne i edukativne programe za sve uzraste te nabavlja najnovije naslove za sve ljubitelje pisane riječi. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga sudjeluje u raznim inozemnim i tuzemnim projektima i kampanjama a najviše je orijentirana na čuvanje nematerijalne i materijalne baštine, usmenih predaja te zapisivanju povijesti, narodnih običaja, vjerovanja, mitova i legendi. KIČ Prelog nosi epitet inovativne, kreativne i aktivne male knjižnice te je reprezentativni primjer uspješnosti u kojoj veliku ulogu igra lokalna zajednica. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga narodna je knjižnica koja svojim ležernim pristupom korisnicima omogućava ugodan boravak u knjižnici te nudi brojne kvalitetne usluge. Brojne su i nagrade koje su stigle u našu knjižnicu. Knjižnicu je 2017. godine Hrvatsko knjižničarsko društvo proglasilo Knjižnicom godine, a 2020. je osvojila međunarodnu nagradu za inovativnost. Time je stala uz bok većim knjižnicama, ali i ostala još uvijek nedostignuti ideal i uspjeh u kategoriji malih narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Knjižnica nudi brojne zabavne i edukativne programe za sve uzraste te nabavlja najnovije naslove za sve ljubitelje pisane riječi.

Prije rezanja slavljeničke torte, otvorena je i izložba Zdenka Bašića, pod nazivom „Zaboravljeni dnevnik“. Zdenko Bašić u Zagrebu je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te Akademiju likovnih umjetnosti (Odsjek za animirani film i nove medije), a povjesničarka umjetnosti Romina Peritz o njemu je zapisala:  “Ilustrator i animator Zdenko Bašić jedan je od vodećih autora fantazije na hrvatskoj umjetničkoj sceni. Reputaciju i ime stekao je svojim vizualizacijama starohrvatske mitologije i priča koje mu je u djetinjstvu pričala baka, a u kojima spaja naoko nespojivo – upotrebom modernih alata i različitih kompjuterskih programa, stvara efekt starinske, klasične i minuciozno rukom crtane ilustracije. Za njegov je prepoznatljivi izričaj specifično i to da često koristi lutke, 3D modele koje uz pomoć računala prenosi u drugi medij, bilo da se radi o ilustraciji ili animiranom filmu. Rezultat su čudesni i bajkoviti prizori koji nas s jedne strane vraćaju u prošlost, ali istodobno i prebacuju u neke druge, paralelne i tajanstvene svjetove, koji u Bašićevim začudnim scenografijama moguće da su i svojevrsne vizije budućnosti. Barem kako je ovaj autor zamišlja. U radovima na izložbi “Zaboravljeni dnevnik” Bašić uspješno spaja svoje intimne zapise i jedinstvenu ikonografiju, slikovni jezik temeljen na staroslavenskim mitovima.”