Nizom događanja, u Međimurskoj županiji obilježen je spomendan „9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države” i 100. obljetnice odcjepljenja Međimurja od mađarske države i pripojenja matici zemlji, ove godine pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović. Grad Prelog također je bio dio ovog obilježavanja te je položen vijenac i upaljene su svijeće na grobu Juraja Lajtmana. Obilježavanju u Prelogu nazočili su saborska zastupnica Bernarda Topolko, župan Matija Posavec, zamjenik predsjednika Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predstavnici Matice Hrvatske, Zrinske garde Čakovec, braniteljskih udruga, a prigodno je slovo izrekao gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.
Rezolucija o odcjepljenju donesena je na velikoj narodnoj skupštini na 1919. na čakovečkom Franjevačkom trgu, gdje se okupilo više od 10 tisuća ljudi. Odcjepljenje Međimurja od Mađarske događaj je važan ne samo za naš kraj nego i za cjelokupnu hrvatsku povijest pa je dan donošenja Rezolucije spomendan u Republici Hrvatskoj. Međimurje je godinama bilo u sklopu mađarske županije Zala, a tek ga je nakratko - 1842. ban Jelačić vratio Hrvatskoj. Ali već 1861. ve godine Međimurje vraćeno Mađarskoj i tada počinje prisilna mađarizacija, odnarođivanbje i u tu svrhu su pokrenute novine Međimurje - Murakez kroz koje su pokušale pokazati da Međimurci nisu Hrvati nego pripadaju Mađarskoj. Skupu na Franjevačkom trgu prethodila je akcija hrvatskih dobrovoljačkih postrojbi koje su na Badnjak 1918. oslobodile Međimurje od mađarske vlasti. Najveću zaslugu imala je međimurska inteligencije predvođena istaknutim borcem za hrvatsku nacionalnu ideju u Međimurju doktorom Ivanom Novakom.
IZ BIOGRAFIJE JURAJA LAJTMANA:
U Prelogu je veliki dio svog života kao odvjetnik proveo Juraj Lajtman. Gimnaziju, bogosloviju i pravne znanosti završio je u Zagrebu. Pred prvi svjetski rat, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave. Kao župnik, najprije je djelovao u Daruvaru, a onda u Kotoribi, gdje je, utemeljivši hrvatski pjevački zbor, razvio vrlo široku kulturnu aktivnost među međimurskim Hrvatima. Smatrajući da se preko glazbe mogu kulturno uzdizati i djelovati mladi hrvatski domoljubni svećenici, po njegovoj nakani osnivaju se pjevački zborovi u Macincu i Kotoribi, a kasnije i u drugim mjestima hrvatskog Međimurja. Juraj Lajtman bio je vrlo aktivan i u cecilijanskom pokretu, a godine 1912. zajedno s Kuharom i Lipnjakom sastavio je i tiskao u Zagrebu glasoviti molitvenik na hrvatskom jeziku za međimurske Hrvate „Jezuš ljubav moja“. Juraj Lajtman bio je i dosta plodan suradnik Katoličkog lista, a u Međimurskom kalendaru pisao je o događajima iz 1918. Bio je član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja Hrvatskoj. Možemo samo požaliti što se u kasnijim godinama u hrvatskom tisku nije češće javljao, a poglavito možemo požaliti što nije više pisao o sudbonosnim događajima za međimurske Hrvate, o sudbonosnim godinama kada je i sam vrlo aktivno sudjelovao.
