U sklopu ovogodišnjeg projekta Priločki velikani, prve večeri 13. studenoga 2019. godine, održana je promocija 7. Zbornika radova članova Književnog kruga Prelog. Objavljeni su radovi članova Marije Bermanec, Ljubice Fleten, Ivana Grahovca, Katarine Herman, Barbare Matulin-Lepen, Draženke Novak, Ivanke Novak, Marije Novak, Helene Perhoč, Branka Mihovila Rakijašića, Vinka Rojka, Antonije Sabol, Štefanije Sabol, Magdalene Vlah-Hranjec, Biserke Vuković, Veronike Zrna, Snežane Hižman, Dragutina Kosa, Franje Mustaka Žeželja i Marije Vuk. Uz njihove radove objavljeni su i radovi učenika Osnovne škole Prelog Klare Benč, Mirne Beti, Ilije Blažeke, Eve Bogomolec, Lorene Dimitrijević, Marte Gregur, Monike Grubešić, Ivana Horvata, Marte Hozjan, Adriana Kosa, Kevina Krčmara, Lea Novaka, Lane Posavec, Sare Rođak i Ene Magdalene Šoštarec kao i učenika Srednje škole Prelog Ana Marije Bogomolec, Elene Hunjadi, Adriane Kolarek, Tamare-Ane Krušelj, Petre Međimurec, Nikole Mikića, Ede Milinovića, Tanje Novak, Marije Recek, Mirne Tomljanović i Julije Zvonar.
Pogovor za Zbornik napisala je profesorica Marija Oto Sačer koja ujedno potpisuje i lekturu. O Zborniku između ostalog kaže:
I ove su se godine, kao i prethodnih godina, članovi Književnog kruga Prelog u Zborniku predstavili svojim lirskim i proznim radovima pisanim kajkavskim narječjem i standardnim hrvatskim književnim jezikom. Svoj su doprinos ovom Zborniku dali i mladi amaterski pisci, učenici Osnovne i Srednje škole Prelog, koji su se okušali u literarnom stvaralaštvu te su odlučili predstaviti svoje radove. Njihove su mentorice Kristina Maltarić (Osnovna škola Prelog) te Đurđica Katanec i Željka Ivančok Varga (Srednja škola Prelog).
Prvi se dio Zbornika sastoji od lirskih pjesama pisanih kajkavskim narječjem i standardnim hrvatskim jezikom. Pjesme pisane kajkavskim narječjem najčešće govore o prošlim vremenima, rodnom kraju, djetinjstvu i svemu onome što ih je zaokupljalo i radovalo u mladosti, dok pjesme pisane standardnim hrvatskim jezikom imaju misaoni i ljubavni prizvuk, govore o smislu života i tematiziraju razna životna pitanja koja zaokupljaju njihove autore.
Prozni su tekstovi u drugom dijelu Zbornika vrijedan zapis o prošlim događajima i osobama koje su na neki način utjecale na autore koji o njima progovaraju. Primjerice, Dragutin Kos piše o istinitom događaju koji se zbio tijekom Drugog svjetskog rata kada su ubijena trojica mladića iz njegove ulice. Sam je istraživao što se točno događalo, no naišao je tek na djelomične informacije, stoga je ukazao na važnost daljnjeg istraživanja. Marija Vuk piše o svojoj majci koju su udali bez njezina pitanja, što je nekada davno bio običaj. Franjo Žeželj Mustak piše o vlastitim dogodovštinama na rijeci Dravi za vrijeme traženja inspiracije za slikanje vlastitih umjetničkih djela.
Osim povijesno vrijednim podatcima, neki od autora odlučili su svoje čitatelje zabaviti „suvremenim mukama“ poput internetskog bankarstva o kojem piše Marija Novak, ili o tome ima li posla na nebu o čemu raspravlja Magdalena Vlah-Hranjec. Snežana Hižman pak je odlučila progovoriti ukratko o autizmu, bolesti koja sve više uzima maha u 21. stoljeću.
Posljednji se dio Zbornika, Glas mladih, sastoji od radova učenika Osnovne i Srednje škole Prelog koji su napisani i pročitani na manifestaciji povodom Valentinova 2018. i 2019. godine u organizaciji Književnog kruga Prelog. Ti radovi imaju veliku vrijednost jer su dokaz da se i mladi ljudi žele baviti pisanjem i stvaranjem književnih djela, bilo pjesama ili proznih tekstova, i da književnost ima budućnost upravo u tim mladim ljudima i mladim amaterskim pjesnicima i prozaistima čije ćemo radove rado čitati u budućnosti u novim zbornicima ili možda u njihovim samostalnim knjigama.
