Blagdan Uskrsa neizostavno sa sobom donosi i tradiciju bojanja jaja, pisanica. Običaj ukrašavanja i poklanjanja jaja bio poznat diljem Europe, osobito u Germana, Skandinavaca i Slavena, a starost mu je potvrđena i arheološkim grobnim nalazima. U hrvatskoj se tradicijskoj kulturi običaj zadržao do danas. Jaja se najčešće boje te ukrašavaju različitim ornamentima. Nekada su se upotrebljavale isključivo domaće biljne boje (dobivene od broća, ljuske od luka, koprive, različitih trava ili kore s debla oraha, johe ili hrasta), a poslije i kupovne, anilinske. Ukrašavalo se s pomoću voska koji se na jaje nanosio prije bojenja, posebnom pisaljkom u obliku lijevka ili glavicom pribadače. Urešavalo se i struganjem već obojenoga jajeta nožićem, britvom ili iglom, kao i izjedanjem kiselinom uz pomoć trijeske ili pera, također ostavljanjem u mravinjaku, gdje su djelovanjem mravlje kiseline nastajali apstraktni ukrasi. Jaja su se također opletala svilom, raznobojnom vunom ili koncem. Ornamenti su bili većinom geometrijski (točkice, spirale, rozete, vitice, zvijezde, lepeze i sl.), često biljni (listovi, crnogorične grančice, cvjetovi, lozice), a rjeđe životinjski likovi (leptiri, ptice, pilići).
Tradicionalni Lov na pisanice, petnaesti po redu, organiziralo je, u subotu 4. travnja, Društvo Naša djeca Prelog. Trg Slobode, ispred Doma kulture, bio je ispunjen dječjim veseljem, a za najbolje su bile pirpremljene i male, simbolične nagrade.
