Grad Prelog uključio se u obilježavanje Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na grob Juraja Lajtmana u Prelogu. U sklopu obilježavanja položeno je cvijeće i upaljene svijeće i kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, na grobu dr. Vinka Žganca u Vratišincu, na grobu dr. Ivanu Novaku u Mihovljanu te kod spomen ploče ocu Kapistran Geci, na Katoličkom domu u Čakovcu. Svečana akademija, kojom je obilježen Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, održana je u Zgradi Scheier u Čakovcu. Na groblju u Prelogu, prigodno slovo je izrekao gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, a događaju su nazočili i međimurski župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te članovi Zrisnke garde Čakovec.
Dan sjedinjenja Međimurja s maticom domovinom Hrvatskom, 9. siječnja, obilježava se kao spomendan temeljem odluke Hrvatskog sabora iz 2005. godine. Sabor je dopunama Zakona o blagdanima i spomendanima, 9. siječnja proglasio spomendanom kao sjećanje na događaj na kojem je narod Međimurja demokratski odlučio da svoju budućnost vidi u državno pravnoj vezi s ostatkom hrvatskog naroda. Dan spomena na donošenje Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države značajan je radi njezine uloge u povijesnoj težnji očuvanja jedinstvenosti hrvatskog teritorija. Naime, nakon vojnog oslobađanja Međimurja, na Franjevačkom trgu u Čakovcu 9. siječnja 1919. održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Mađari odustali od Međimurja tek 1920., nakon Trianonskog sporazuma, velika narodna skupština u Čakovcu je bila jedna od najvažnijih događaja za hrvatsko stanoništvo u Međimurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10.000 ljudi. Juraj Lajtman veliki dio svog života kao odvjetnik proveo je u Prelogu. Prije Prvoga svjetskog rata, bio je uz Luku Purića, doktora Ivana Novaka, Ignaca Lipnjaka, Vinka Žganca, jedan od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave.
