Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održao je, u srijedu 28. siječnja, u Termama Tuhelj sastanak sa županima uključenim u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske. U proteklih desetak godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura, istaknuo je predsjednik Vlade poručivši da na razini Vlade nitko ne gleda gdje je koja politička opcija na vlasti, nego svi rade za hrvatske interese jednako angažirano u svakom kraju Hrvatske.U radnom sastanku sudjelovao je i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek koji je istakao veliko zadovoljstvo: „Iznimno sam zadovoljan svime onime što Vlada čini za naš kraj, a naravno, zadovoljan sam što se dio planova odnosi i na Grad Prelog“.
Ono što je najvažnije i o čemu se posljednjih dana dosta govorilo jest izgradnja Logističko-distributivnog centra Međimurje (LDC) na području Preloga. Ovaj projekt će se, potvrđeno je to, raditi i graditi upravo na području Grada Preloga, kao što je bilo i najavljeno. Također, u postupku javne nabave jest i izgradnja nove zgrade Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Prelogu. U Prelogu kreće i najavljena izgradnja južne obilaznice Preloga te usporedo s njom obnova mosta prema Ludbregu kod Otoka. Sve ovo je dio i budućeg gospodarskog povezivanja Preloga i Ludbrega. Ludbreg i Prelog zajedno razvijaju projekt izgradnje intermodalnog teretnog cargo čvorišta koje bi Ludbreg povezalo s Koprivnicom i mediteranskim koridorom, što je iznimno važno za gospodarstvo ovog kraja. U planu je obnova pruge Varaždin-Koprivnica preko Ludbrega, projekt „park and ride“, uvođenje javnog prijevoza električnim autobusima te preseljenje željezničkog kolodvora na novu lokaciju, čime bi se postojeći prostor prenamijenio u potpuno cargo čvorište unutar industrijske zone. Povezivanjem Preloga i Ludbrega stvorit će se iznimno snažna zajednička interesna gospodarska struktura.
Govoreći u uvodnom dijelu sastanka o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, premijer Plenković podsjetio je da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju koji ima nekoliko ciljeva. Prvi je politiku i praksu u posljednjih deset godina, koja je bila utemeljena na sustavnom dijalogu sa županijama, gradovima i općinama te funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, to jest omogućavanju većih prihoda svim jedinicama lokalne i područne samouprave, nastaviti na intenzivniji način u cilju realizacije razvojnih projekata. Drugi cilj novog zakona jest institucionalizacija suradnje sa županijama po uzoru na provedbu programa Slavonija, Baranja i Srijem, kao i ovoga za Sjever Hrvatske, za jadranske županije i središnju Hrvatsku. Govoreći konkretnije o Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što je velik broj projekata ili u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, dodajući da su, nažalost, potresi pogodili i taj dio Hrvatske pa su velika sredstva morala biti osigurana i usmjerena u post-potresnu obnovu. U tom je kontekstu istaknuo da je do sada za obnovu nakon potresa potrošeno 4 milijarde i 360 milijuna eura, dodajući da se radi o ogromnim sredstvima koja su kombinirana iz nekoliko izvora - Fonda solidarnosti, Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i iz državnog proračuna. Naveo je i brojna ulaganja u kontinentalni turizam, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da ona nikada nisu bila veća. Uoči sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs uručili su ugovore korisnicima iz svojih resora. Ukupno je uručeno 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za brojne projekte na sjeveru Hrvatske.
