Muzej Croata insulanus Grada Preloga, ugostit će izložbu božićnih čestitki, iz kolekcije Srećka Pospišila, pod nazivom „Od Božića do Božića“. Riječ je o izložbi božićnih i novogodišnjih čestitki iz privatne zbirke autora. Otvorenje izložbe upriličiti će se u četvrtak, 5. prosinca, s početkom u 18 sati, a izložba ostaje otvorena do 17. siječnja 2020. godine.
Čestitke zauzimaju posebno mjesto u pisanoj komunikaciji i neizostavni su dio različitih blagdana kao što su Božić, Nova godina, Uskrs, ali i osobnih prigoda poput rođendana, imendana, dana vjenčanja. Raritetni, pa stoga vrlo vrijedni pisani artefakti svjedoče da su ljudi različitih kultura, od kojih su neke u međuvremenu izumrle, međusobno u znak naklonosti i u želji boljih budućih dana slali pisane poruke. Masovna proizvodnja čestitki, u obliku kakvom (još uvijek) danas poznajemo i koristimo, dakle četverouglasti troslojni kartončić s prednje strane ukrašen dopadljivom sličicom, započela je krajem 19.stoljeća. Već od samog nastanka čestitke i razglednice postale su predmetom sakupljanja, tako da se filokartija ili kartofilija, kako se naziva sakupljanje razglednica, pojavilo gotovo istodobno kad i same čestitke. Ova izložba, posvećena je čestitkama i zamišljena je kao prikaz čestitanja tijekom jedne kalendarske godine. S obzirom da je izložba postavljena u ovo blagdansko predbožićno vrijeme, nosi naziv Od Božića do Božića. Prvi pokušaj masovne proizvodnje božićnih čestitki pojavio se u Škotskoj. Čestitku s natpisom Compliments of the Season izdala je 1841. godine tiskara Charlesa Drummonda u Edinburgu. Najstariji motivi na božićnim čestitkama bili su snježni krajolici ili uspavani gradići ili zaselci s nanosima snijega, detalj kuće iza čijih se osvijetljenih prozora sjaji okućeno božićno drvce, biblijski motiv Isusova rođenja u štalici, Djed Božićnjak, a početkom adventskog razdoblja pojavile bi se i šaljive čestitke s Krampusom i Svetim Nikolom kako raznose darove. Novogodišnje čestitke su „starije sestre“ božićnih čestitki i prema motivima se razlikuju od božićnih. Bajkovitost i romantičnost snježnog bijelog Božića, zamijenjena je komornim ugođajem građanskih salona u kojima dominira sat na kome teku posljednje minute stare godine. Najčešći motiv bila je boginja sreće – Fortuna, a ispod njene sličice bio je natpis Pour feliciter – Za sreću ili samo kratica p.f., zatim motivi koji prema vjerovanju donose sreću – djetelina s četiri lista, potkova, dimnjačar, gljiva (simbolizira dugovječnost). Postojalo je još mnogo prigoda u kojima su si ljudi međusobno čestitali blagdane, Uskrs, blagdan Duhova, blagdan Sv. Valentina, te osobne blagdane među kojima su bile najčešće imendanske čestitke (rođendani su se počeli čestitati tek sredinom 20.st.), djecu su se slale čestitke za prvi dan škole, prvu pričest i firmanje. U svojoj velikoj zbirci Srećko Pospišil posjeduje oko 10.000 čestitki i razglednica, koje je skupio tijekom gotovo četrdeset godina skupljanja.
Srećko Pospišil, poznati hrvatski kolekcionar rođen je 6. ožujka 1949. u Zagrebu. Od 1960. godine živi i radi u Čakovcu. Po struci grafičar, zadivljen je tehnikom tiska starih razglednica nastalih prije stotinu godina što pridonosi sakupljačkoj strasti koja traje već 30-ak godina. Priredio je nekoliko vrlo uspješnih izložbi čestitki i starih razglednica. Svoje autorske priloge objavljuje u lokalnim tjednicima „List Međimurje“ i „Međimurske novine“, časopisima „Filatelija“ i „Top s Griča“, a gotovo sve monografije i knjige o Čakovcu i Međimurju obogaćene su vrijednim razglednicama iz njegove privatne zbirke. Član je ogranka Matice hrvatske Čakovec, cijenjeni član nekoliko društva kolekcionara i sakupljača starina Hrvatske, kao i Građanske udruge „Hrvatska viteška bratovština Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec“.
